Historija dizajna prečesto se priča kroz muška imena. Ali neke od najuticajnijih inovacija u vizualnom identitetu, tipografiji, industrijskom dizajnu i grafičkom dizajnu potekle su od žena čija se uloga rijetko dovoljno naglašava. Ovo je devet dizajnerica čiji se rad i danas osjeća — svaki put kad otvorite Mac, nosite prugastu majicu ili vidite dobro složenu naslovnicu.
1. Coco Chanel — dizajn kao oslobođenje
Gabrielle “Coco” Chanel nije samo modna dizajnerica — ona je redefinirala vizualni i kulturni identitet žene 20. vijeka. Pruge, crna boja kao elegancija, dres code koji je praktičan a opet sofisticiran. Njen brend i danas, više od pola vijeka nakon njene smrti, drži poziciju globalne luksuzne ikone — zahvaljujući konzistentnom vizualnom identitetu koji je uspostavila i koji se nikada nije napuštao bez razloga.
2. Susan Kare — ikone koje koristite svaki dan
Susan Kare je dizajnerka koja je stvorila vizualni jezik prvog Macintosh računara 1984. godine. Ikone kante za smeće, paste, sata, Finder-a, floppy diska — sve je to njen rad. U vremenu kada nije postojao uzor za grafičko sučelje računara, ona ga je izmislila iz nule, kombinirajući jasnoću komunikacije s piktogramskom tradicijom. Metafor fizičnih predmeta koji i danas definišu digitalni prostor.
3. Ray Eames — polovina najvećeg dizajnerskog dua u historiji
Charles i Ray Eames su simbol modernističkog industrijskog i grafičkog dizajna. No Ray Eames, rodom Bernice Alexandra Kaiser, bila je vizualna i kreativna snaga dua — odgovorna za fotografiju, grafički dizajn, filmove i mnoge vizualne koncepte koji su Eames studio učinili ikoničnim. Njeni šareni tekstilni dizajni i tipografska rješenja i danas se objavljuju i kopiraju.
4. Zaha Hadid — arhitektura kao dizajn bez kompromisa
Zaha Hadid bila je prva žena koja je dobila Pritzkerovu nagradu — najbliži ekvivalent Nobelove nagrade u arhitekturi. Njeni projekti (MAXXI u Rimu, Guangzhou Opera House, London Aquatics Centre) definišu parameterički dizajn i dokazuju da vizualna smjelost nije ograničena građevinskom fizikom. Svaka linija njenih projekata je dizajnerska izjava.
5. Muriel Cooper — pionirka digitalnog dizajna
Muriel Cooper je osnovala MIT Media Lab Visible Language Workshop 1974. i bila prva art direktorica MIT Pressa. Njena istraživanja u informacionom dizajnu i tipografiji na ekranu predvidjela su načela korisničkog sučelja koji su se standardizirali tek dekadama kasnije. Njen rad “Books Without Pages” iz 1994. preduhitrio je digitalne knjige za godinu.
6. Paula Scher — tipografija kao identitet
Paula Scher je partnerica u Pentagramu i jedna od najuticajnijih grafičkih dizajnerica živih danas. Njen vizualni identitet Citi banke, rebrending New York Public Library, mape New Yorka — sve su to primjeri dizajna koji integriše tipografiju i konceptualnost u jedinstven vizualni glas. Ona dokazuje da tipografija nije samo slova — to je izjava.
7. Sheila Levrant de Bretteville — dizajn koji uključuje
Sheila Levrant de Bretteville osnovala je 1971. Feminist Studio Workshop, prvi ženski dizajnerski program. Njen rad naglašava participativan dizajn — dizajn koji sluša zajednice umjesto da im nameće rješenja. Profesor je na Yale School of Art i autorica brojnih javnih instalacija čija je osnova teza da dizajn može biti demokratičan.
8. Ilse Crawford — interijerni dizajn kao dobrobit
Ilse Crawford je dizajnerska direktorica i osnivačica studija Studioilse. Njen pristup interijeru i industrijskom dizajnu polazi od pitanja: kako prostor i predmeti utiču na dobrobit korisnika? Radila je za IKEA (SINNERLIG kolekcija), Grand National Hotel u Stockholmu, i osnovala studij “Man and Wellbeing” na Design Academy Eindhoven.
9. Astrid Sampe — tekstil kao arhitektura
Astrid Sampe je švicarsko-švedska dizajnerica tekstila koja je bila art direktorica u Nordiska Kompaniet od 1937. do 1971. Kombinirala je industrijsku produkciju s ručnim rješenjima i sarađivala s najvećim imenima modernizma. Njen rad pokazuje da tekstil nije “dekorativni zanat” — to je dizajn koji definiše prostor jednako kao i arhitektura.
Šta ove dizajnerice govore o dizajnu danas
Zajednički imenitelj svih devet: dizajn koji funkcioniše, koji komunikira jasno, koji je ukorijenjen u razumijevanju korisnika — a ne u samoekspresiji dizajnera. To je princip koji važi jednako u grafičkom dizajnu, brendiranju, web dizajnu i arhitekturi. I princip koji naš studio primjenjuje svaki dan.